Razumijevanje lažiranja e-mail adrese
Definicija i pregled
Lažiranje e-mail adrese (email spoofing) je sajber napad u kojem hakeri lažiraju adresu pošiljaoca e-maila kako bi prevarili primaoca da pomisli da je poruka došla od legitimne kompanije, osobe ili organizacije. Ova zlonamjerna taktika često se koristi u fišing napadima, gdje sajber kriminalci obmanjuju žrtve da otkriju osjetljive informacije, kliknu na štetne linkove ili preuzmu zaražene fajlove.
Kako hakeri koriste lažiranje e-mail adrese
Napadači mijenjaju polje "From" u zaglavlju e-maila, čime poruka izgleda vjerodostojno i pouzdano. Tako zaobilaze filtre i iskorištavaju povjerenje primaoca, stičući neovlašten pristup sistemima ili finansijskim transakcijama.
Kako se izvodi napad lažiranja e-maila?
Objašnjenje otvorenog prosleđivanja (Open Relaying)
Jedna metoda je korišćenje loše konfigurisanih mail servera koji prihvataju sve e-mailove, bez provjere autentičnosti pošiljaoca. Ovo omogućava napadačima da šalju poruke koje izgledaju kao da dolaze s bilo koje adrese, čak i ako ne kontrolišu taj domen.
Softver i sistemi za lažiranje
Druga metoda uključuje korišćenje softvera za lažiranje, koji omogućava generisanje lažnih zaglavlja i adresa pošiljalaca. Ovi alati su lako dostupni, što napad čini jednostavnim, a poruke uvjerljivo lažnim.
Lažiranje e-maila vs. imitacija domena
Ključne razlike
Iako djeluju slično, lažiranje e-maila i imitacija domena razlikuju se po načinu:
Lažiranje e-maila
Adresa pošiljaoca je potpuno lažirana i izgleda identično legitimnoj
Primjer: janedoe@amcincorp.com
Imitacija domena
Adresa je veoma slična pravoj, ali nije identična
Primjer: janedoe@ancincorp.com
Primjeri iz prakse
- Haker šalje lažni račun predstavljajući se kao finansijski tim vaše kompanije. .
- E-mail od “prijatelja” koji tvrdi da je zaglavio u inostranstvu i traži novac.
- Poruka koja izgleda kao da dolazi od direktora sa hitnim nalogom za bankovni transfer.
Zašto je lažiranje e-maila štetno?
Prevara i krađa identiteta
Lažni e-mailovi mogu navesti ljude da otkriju lične podatke ili prebace novac. Hakeri time mogu pokrenuti ransomware napade ili izvršiti finansijske prevare velikih razmjera.
Finansijski gubici i curenje podataka
Čak i obazrivi zaposleni mogu biti prevareni, što dovodi do otkrivanja osjetljivih informacija i velikih finansijskih šteta.
Zašto ljudi lažiraju e-mail adrese?
Spam i fišing
Napadi se često koriste za slanje spama i fišing poruka s ciljem krađe lozinki i drugih povjerljivih podataka.
Finansijske prevare i ransomware
Napadači pokušavaju da prevare žrtve da izvrše uplate ili instaliraju ransomware, koji potom zaključava podatke i traži otkup.
Skrivanje identiteta i prodaja nelegalnih stvari
Ova metoda omogućava napadačima da sakriju identitet dok prodaju ilegalne proizvode, nude “besplatne” usluge ili promovišu lažne ponude.
Zašto su napadi lažiranja tako česti?
Zato što su jednostavni za sprovođenje. Potrebna je minimalna tehnička vještina, ime domena mete i alat za lažiranje – rezultat su veoma uvjerljive poruke koje prolaze kroz većinu sigurnosnih sistema.
Kako se zaštititi od lažiranja e-maila?
Izbjegavajte javne mreže
Javni Wi-Fi nije siguran. Koristite VPN da zaštitite vezu i spriječite presretanje podataka.
Aktivirajte višefaktorsku autentifikaciju (MFA)
MFA dodaje slojeve sigurnosti – npr. jednokratne kodove ili biometriju – što otežava pristup napadačima.
Koristite SPF, DKIM i DMARC protokole
Ovi e-mail protokoli provjeravaju autentičnost pošiljaoca i sprečavaju da lažni e-mailovi stignu do korisnika.
Provjerite URL adrese prije klika
Zadržite kursor iznad linka da biste vidjeli stvarnu adresu. Ako je sumnjiva – ne klikajte.
Druge vrste spoofing napada
ARP Spoofing
Hakeri šalju lažne ARP poruke i presreću komunikaciju između uređaja, omogućavajući napade tipa “čovjek u sredini” (Man-in-the-Middle).
SMS Spoofing
Napadači lažiraju broj pošiljaoca u SMS porukama kako bi izgledalo da poruka dolazi od poznate osobe ili servisa.
Spoofing imena pošiljaoca
Korisnik vidi poznato ime pošiljaoca, ali adresa ne pripada toj osobi.
Lažiranje broja telefona
Napadači koriste lažne brojeve da bi pozivi izgledali kao da dolaze iz pouzdanog izvora.
IP Spoofing
Krivotvorenje IP adrese radi prikrivanja izvora napada, često korišćeno u DDoS napadima.
Zaključak
Lažiranje e-maila je ozbiljna prijetnja sajber bezbjednosti. Međutim, edukacijom zaposlenih i primjenom autentifikacionih protokola kao što su SPF, DKIM i DMARC, moguće je značajno smanjiti rizik.
Najčešća pitanja o lažiranju e-mail adrese
Kako se najčešće sprovodi lažiranje e-maila?
Kroz lažiranje adrese pošiljaoca korišćenjem alata ili otvorenog prosleđivanja.
Kako prepoznati lažirani e-mail?
Provjerite da li adresa izgleda sumnjivo, da li poruka sadrži neobične zahtjeve i – kada ste u nedoumici – kontaktirajte pošiljaoca direktno.
Koja je razlika između lažiranja i fišinga?
Lažiranje podrazumijeva krivotvorenje adrese, dok fišing cilja krađu podataka.
Može li se potpuno spriječiti lažiranje?
Ne u potpunosti, ali primjena SPF, DKIM i DMARC značajno umanjuje rizik.
Kako SPF, DKIM i DMARC pomažu?
Ovi protokoli autentifikuju pošiljaoca i sprječavaju neovlaštene e-mailove da stignu do korisnika.
